Međunarodni aerodrom Sarajevo uzeo ućešće na 15. simpoziju Hrvatskog društva menadžera kvalitete

Hrvatsko društvo menadžera kvalitete organizovalo je 15. međunarodni simpozij o kvaliteti, pod nazivom Kvaliteta, rast i razvoj, u suradnji s uglednim sveučilištima - Chectochowa University of Technology, Faculty of Management, Chectochowa iz Poljske, Hertzen State Pedagogical University, Faculty of Management, St. Petersburg iz Rusije i Novosibirsk State Technical University iz Rusije.
Cilj simpozija je prezentacijom naučnih i stručnih radova iz područja sistema upravljanja naučnika i stručnjaka iz 12 zemalja svijeta, prikazati najnovija naučna teorijska i praktična dostignuća, ukazati na probleme te ponuditi održiva rješenja, u svrhu povećanja konkurentnosti privrede.
Ovaj simpozij okupio je više od stotinu stručnjaka iz područja upravljanja kvalitetom iz preko 15 zemalja, na kojem je prezentiran i rad Menadžera kvaliteta Međunarodnog aerodroma Sarajevo, dipl. ing.Nermina Zijadića, pod nazivom Ekološki standardi u zrakoplovnoj operativi u Bosni i Hercegovini.
Svrha istraživanja je ustanoviti trenutno stanje u oblasti okolinskog upravljanja u zrakoplovnoj operativi u BIH, a potom uporediti sa rezultatima dobivenim na svjetskom nivou.
Na europskom nivou, problematika okolinskog upravljanja u zrakoplovnoj operativi je regulisana kroz aktivnosti: Europska agencija za okoliš (EEA), Europska konferencija civilnog zrakoplovstva (European Civil Aviation Conference ECAC), Europska zajednička zrakoplovna oblast (European Common Aviation Area ECAA), Jedinstveno europsko nebo (Single European Sky SES), Program SESAR.
Implementacija ekoloških standarda u zrakoplovnoj operativi u BiH je na relativno niskom nivou. Uzimajući u obzir sve aktere u zrakoplovnoj operativi, samo Aerodrom Sarajevo ima implementiran međunarodno prepoznat standard u oblasti okolinskog upravljanja, ISO 14001:2004. Status članstva BiH u zrakoplovnim i drugima organizacijama ukazuje na punopravnost u međunarodnoj participaciji, ali implementacija zahtjeva koji proističu iz ove participacije je jako mala.
Najčešće iskazan argument koji stoji u odbrani ovog stanja je ekonomska situacija, prisutna recesija, neizgrađenost institucija države, loš Ustav i rješenja koja proizilaze iz Daytonskog ugovora. Ovo svakako mogu biti otežavajuće okolnosti provođenja zaštite okoline, ali je suština u odgovornosti prema čovječanstvu u ovom trenutku i odgovornost prema budućim generacijama.